U "duhu" novog digitalnog doba, sve smo više suočeni sa nedostatkom koncentracije. Neki manje, neki više. Neka od istraživanja, od strane psihologa, dovela su do zaključka da je koncentracija iz generacije u generaciju sve manja, a pripisuje se sve većoj porasti "digitalizma" među novim generacijama .
Pojava sve više društvenih mreža, te sve više krstkih formata, "reels" i "short" snimaka, koji su prema riječima struke i nastali zbog loše koncentracije, uvlače nas u "začarani krug", da ljudi zbog loše koncentracije i gledaju kratke formate, a sa druge strane te kratke forme i slabe našu pažnju. Zbog toga, sve manje se možemo fokusirati na neke druge obaveze i zadatke koje moramo obavljati.
Razni psiholozi u svijetu, bavili su se ovim fenomenom, pa tako i psihoterapeutica Gloria Mark naglašava da su veoma loši rezultati testiranja, tj koncentracije pri ispunjavanju zadataka:
Kod starijih generacija, ne možemo sa sigurnošću reći, ali pretpostavljamo -da je pažnja bila veća. Nisu imali puno faktora ometanja, poput notifikacija, a ni pregršt izvora informacija. Za jedan dan, prosječan čovjek "upije" toliko informacija, koliko nekadašnji čovjek nije za jednu godinu ili nekoliko godina. Jedan prosječan čovjek provede "listajući" kratke snimke i po par sati.On nema vremena da pogleda film od dva sata, da čita knjigu ili novine dva sata, ali baš zato što nema vremena za to, ulazi u "kratke forme" gdje izgubi i po 2-3 sata, a da nije ni svjestan protoka vremena.
Društvene mreže, kao što rekosmo (napisasmo), kreiraju kratke forme, kratke video sadržaje, jer prosječan čovjek (naročito tinejdžer) nema moć pažnje, duže od jedne minute, ali po statistikama NI TOLIKO NE TRAJE PREGLED, nego se većina snimaka "skrola" dalje već nakon pola takvog snimka (često i manje od pola). Dok mozak zahtjeva malu dozu sreće (dopamina) čekajući da naiđe na ono što mu "godi", sa druge strane ga sve to zamara, jer nakon dugometražnog listanja, prikupljamo stotine (i hiljade) informacija, koje naš mozak dalje mora da preradi.
Sve se to odražava i na medije, naročito pisane, gdje su takođe i novinari izloženi novim izazovima, pa se trude da plasiraju tekstove koji su sa što manje "karaktera" jer je čitanost tekstova (prosječne dužine) takođe spala na 20-25%.
Tekst napisao : Aleksandar - Aco Rističević
NAPOMENA : Slike u tekstu su generisane putem AI tehnlogije