Tekst: Aleksandar Aco Rističević
Kada kažemo ''društvene mreže'', za današnjeg čovjeka je prva asocijacija Fejsbuk i Instagram. Zanimljiva je konstatacija da je osnivač Fejsbuka, Mark Zakenberg, osmislio ovu društvenu mrežu samo za komunikaciju za ljude unutar univerziteta. Tako je počela i prva internetska veza, poznatija kao ARPA NET koja je služila za povezivanje ljudi unutar Pentagona, a zatim i daljih vojnih komandi. Kada je osnivač Fejsbuka došao na ideju da bi i ostali ljudi mogli koristiti ovu mrežu, za svoje privatne naloge i da dijele svoj sadržaj i fotografije, mnogi su kritikovali njegovu ideju, govoreći mu da '' nije niko lud da dijeli svoje privatne stvari na internetu''
Kako je sve počelo?
Mnogi navode da je prva društvena mreža SIXdegrees, 1997.godine, ali ipak to nije zaista tako. Prva društvena mreža je GeoSitis (GeoCities) 1994. godine.
Geositi izgled (Slika gore)
Iako nije bio klasična društvena mreža kakvu danas poznajemo, ona je nastala kao preteča društvenih mreža kakvih danas poznajemo. Ona se zvanično svrstava u društvene mreže, a stranica je služila kao alat za jednostavno kreiranje ličnih stranica ili mini sajtova, gdje su svi imali mogućnost da prate sadržaj, jedni drugima, te ostavljaju komentare.
1997. godine nastaje SixDegrees
Nastaje sa nekim novim određenjima, koje su postavljene kao temelj današnjim društvenim prijateljima. Tu se izdvaja opcija dodavanja prijatelja, što su posle ''iskopirale'' i ostale društvene mreže koje su dolazile, kroz budući period. Ova društvena mreža, trajala je svega 3 godine, sa pokušajima da se ponovo ''vrati na scenu'' ali bezuspješno, a njeno konačno gašenje bilo je 2001.godine. U ovom periodu nastaje i LinkedIN.
Six Degrees ( Slika ispod)
Neki smatraju da je MajSpejs (MySpace) prva ozbiljnija društvena mreža, ako društvene mreže podrazumjevaju ono što danas imamo i šta zovemo društvenim mrežama. Sa ovom društveno mrežom počinje puni zamah, jer ovde se već mogu dijeliti i muzika, video snimci, tekstualni sadržaji, te promocija brendova. Za razliku od današnjih društvenih mreža, čak i 2002/2003.godine kada je nastala ova društvena mreža, bio je napredniji po pitanju toga, da su svi mogli da uz malo poznavanja programerskog koda, izmijeniti svoj profil da izgleda dizajnom drugačiji od drugih. Korisnici su imali čak i prostor za pisanje ličnih blogova.
Majspejs izgled (slika ispod)
Dolazak imperije, Marka Zakenberga... 2004.g.
Mark je 2004.godine odlučio da pozove u realizaciju svoje ideje, svoje prijatelje iz sobe, tj studenata sa Harvarda. Oni su osmislili projekat Fejsbuka, samo kao komunikaciju studenata na svom univerzitetu, te za međusobnu komunikaciju. Napravili su prvu FB stranicu, tj grupu ''FaceSmash'', u kojoj su studenti raspravljali i zabavljali se temom ko je najzgodniji.... Često je zbog toga Fejsbuk bio na meti kritika univerziteta. Fejsbuk je prvo korišten samo u okviru Harvarda, a zatim se počeo širiti i kao komunikacija među studentima sa drugih univerziteta.
Fejsbuk je imao opcije dodavanja prijatelja, ali je uveo tu i opcije poput igranja igrica, kao i opciju ''Najvažnije'', tj uz pomoć korištenja algoritma (po prvi put), korisnicima ne izlaze sve novosti, nego one koje su namjenjene baš tom tipu korisnika. Danas Fesbuk ima preko 3 milijarde korisnika, prevode na 112 svjetskih jezika, a Mark Zakenberg je sa kompanijom Fejsbuk u prethodnoj godini (2024.) inkasirao čak 165 milijardi dolara. Zanimljivo je, da kada je Mark Zakenberg svojim prijateljima rekao da ima biznis ideju, te ih pozvao da pokrenu iz njegove sobe ovaj projekat, nekoliko prijatelja ga je odbilo, dok dva prijatelja koja su prihvatila ideju, danas su sa njim na visokom nivou najbogatijih ljudi svijeta.
Jutjub, kao jedna od najjačih platformi... 2005.godina
To su imena koja stoje iza ovog prejakog brenda, koji danas apsolutno svi koriste na svim uređajima ( telefoni, tableti, računari i televizije). Sva trojica su radili zajedno u PejPal-u 2000tih godina. Ono što ih je podstaklo da pokrenu video platformu, to je nemogućnost slanja videa, naročito dužih, putem elektronske pošte. Takođe, cilj je bio da se i dijele ali i da se sačuvaju video snimci. Prvi video snimak na ovoj platformi, objavio je jedan od tri osnivača, Jawed Karim, a video je pod nazivom "Ja u zoološkom vrtu". (Video ispod)
Jutjub je djelovao nezavisno, ali je komanija Gugl prepoznala potencijal, i odmah ga je 2006.godine kupila, za čak 1.65 milijardi dolara. Zanimljivo je da Gugl danas od Jutjuba taj iznos zaradi na svake tri sedmice.
Na Jutjub se danas, svakog sata postavi preko 30.000 sati sadržaja a ima AKTIVNIH preko 2.7 milijardi korisnika.
I Tviter hoće svoj dio "kolača"
Na prejaku scenu, sa sve više korisnika i internet "surfera", Tviter dolazi kao gigant.Da ponudi nešto (možda) drugačije.
Instagram za nove generacije
Nove generacije, novi trendovi. Sve više kvalitenijih telefona, više fotkanja, a Kevin Systrom i Mike Krieger to shvataju kao idealnu priliku. Osmislili su koncept dijeljenja fotografija, upotrebu filtera, a ono što ih je veoma jako "gurnulo" u visine, kratki snimci "rils", koji su posle prekopirani od strane drugih platformi. U početku je bio dominantan kod izrazito mlađe publike, ali i današnje statistike (zvanične) pokazuju da je najviše korisnika, starosti od 18 do 33 godine. Ova platforma ima oko 2 milijarde korisnika - mjesečno
Tik Tok mjenja tok...
Zhang Yiming, kineski preduzetnik iz kompanije ''ByteDance'' , 2016.godine, lansirao je aplikaciju za dijeljenje video sadržaja, samo za teritoriju države Kine. Ideja je bila da se napravi aplikacija sa boljim algoritmom, koja će ljudima, bolje nego prethodnici, lansirati sadržaj koji njima odgovara. Tik tok se vrlo brzo počeo širiti na međunarodnu scenu, postavio je nove izazove konkurentima, a ono što je počelo privlačiti korisnike jesu mnogobrojni ''Tik tok izazovi'', poput neobičnih plesova. Danas je Tik Tok vrlo dominantna platforma, sa oko 1.6 milijardi korisnika mjesečno, sa godišnjom zaradom (2024.g) od preko 23. milijarde američkih dolara.
Postoje i mnoge druge društvene mreže sa jakim statusom u svijetu, ali u ovoj analizi, obuhvatili smo one koje se najčešće koriste... I spominju....
Tekst: Aco Rističević